Jedna od Bosansko hercegovačkih najinteresantnijih pećina nalazi se na području poćine kladanj u naselju Brateljevići. Ulaz u pećinu je oko 30 metara visoko iznad desne obale rječice Bukovice pritoke Drinjače. Pored imena Pećina u Brateljevićima u narodu je udomaćen i naširoko prihvaćen naziv “Djevojačka pećina” a sve zbog legende o djevojci ( po narodnom kazivanju legenda datira iz ranog Osmanskog periodačak unazad i do 400 godina gdje se ista prenosila sa koljeno na koljeno sve do današnjih dana.
Legenda kaže (a lokalitet , kult i mezar dokazuju) da se sve odigralo na običnom seoskom prelu, gdje su se momci i djevojke raznim doskočicama zadirkivali, a jedna od zadaća dokazivanja hrabrosti bila je opklada ko će od momaka smoći hrabrosti te “ skoknuti “ do pećine i iz samog središta pećine sa izvora donijeti vrč studene vode. Kako niko od prisutnih momaka ne pokaza hrabrost za dati čin se javila jedna od djevojaka. Kako bi uvjerila prisutne da će uistinu izvršiti opkladu kao dokaz je ponijela vreteno , koje će zabiti neposredno pored izvora u pećini. Hrabra djevojka se i odvažila da učini zadati čin, sama otišla do udaljene pećine, zahvatila vodu iz izvora i kada je kao dokaz zabadala vreteno pored izvora , isto je probola kroz skute duge haljine i pri pokušaju da ustane osjetila je da je “nešto” vuče u izvor , te je od silnog straha na licu mjesta i umrla.
Djevojka je neposredno uz izvor i sahranjena , a nedugo zatim njen mezar se i okamenio.

Ako ne znate, šta i gdje za vikend, preporučujemo posjetite jezero Bašigovci. Jezero je nedavno uređeno, a odlikuje ga izuzetno čista voda, uređena plaža i sadržaji za sportsko-rekreativne aktivnost. Stoga ne čudi što je upravo na ovoj lokacija bila organizirana i centralna proslava 1. maja, kada je jezero i zvanično predano na čuvanje i održavanje ribolovnom društvu Mrena iz Živinica.
Za vrijeme sezone kupanja, jezero Bašigovci dnevno posjeti oko 2.000 kupača, što znači da se po posjećenosti nalazi odmah iza Panonskog jezera u Tuzli. lijepo uređena plaža može se iskoristiti za šetnju, uživanje na svježem zraku i sportskim aktivnostima kao što su odbojka, badminton i slično.

Jezero Modrac nastalo je 1964.godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modrac, opština Lukavac. Na njega se može doći sa svih strana. Iz pravca Doboja i Gračanice magistralnim putem Doboj –Tuzla. Ako se kreće iz pravca Hrvatske i preko graničnog prelaza Orašje te iz pravca Gradačca i Srebrenika, do jezera se dolazi putem Orašje – Tuzla. Iz pravca Sarajeva na jezero se dolazi magistralnim putem prema Tuzli.
Riječ je o jednoj od najvećih akumulacija u bivšoj Jugoslaviji, u koju se ulijevaju rijeke Spreča i Turija. Prostire se na oko 17 kvadratnih kilometara, maksimalna dubina je oko 20 m., najveća širina oko 1600 m., a dužina 11 km.
Jezero Modrac je idealno mjesto za razvoj turizma, i naravno – za ribolov. Cijelom dužinom obala je pristupačna i za vrijeme niskog vodostaja, automobilom se može stići skoro do svakog dobrog mjesta za pecanje na jezeru. Za vrijeme visokog vodostaja, potrebno je kratku dionicu preći pješice.

Ko je jednom kročio na Konjuh, prošetao njegovim stazama, udahnuo svježi zrak, napio se vode iz njegovih potočića i osvojio neki od njegovih vrhova, uvijek će mu se vraćati. Ćak bismo mogli reći da Konjuh ima neku čudnu privlačnu moć. Pristupačan sa svake strane polako vas izdaleka mami svojim zelenilom. Kad pridete malo bliže brzo ćete ostati očarani žuborom mnogobrojnih potočića i rječica koje se probijaju kroz kamenita korita sve do okolnih naselja. I kad ste već tu, pogled na pitome vrhove obrasle šumom mami vas sve dalje. Nijedan vrh Konjuh planine nije neosvojiv. Naprotiv, vrlo su pristupačni u svako doba  godine. Bilo da se zaputite ka Vardi, Zidinama, Javorju, Malom Konjuhu ili samom vrhu na  1328  metara,  očekuje  vas poseban doživljaj. Osjećaj spajanja s prirodom, mogućnost istinski biti dio nje, osjećaj zadovoljstva koji vas preplavi kroz sva vaša čula.

Bijela kula je simbol Gradačca. Zauzima središnje mjesto na grbu Grada Gradačca. Kompleks Starog grada u Gradačcu u kojem se nalazi i Bijela kula Husein-kapetana Gradaščevića predstavlja jednu od najznačajnijih povijesnih građevina u Bosni i Hercegovini, a ovaj nacionalni spomenik godišnje posjeti desetine hiljada ljudi. Godine 2003. Bijela kula je pod nadzorom Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine restaurirana, i prilagođena je suvremenim ugostiteljskim potrebama. Na vrhu kule, odakle se vide cijeli Gradačac i okolina, danas se nalazi restoran, u kojem se služe tradicionalna bosanska jela.