Ako pitate bilo kojeg Bosanca ili Bosanku koji grad u Bosni i Hercegovini je najotvoreniji, najtolerantniji i najopušteniji sigurno ćete dobiti isti odgovor — Tuzla.

Još od svog postanka, koje kako istoričari kažu, seže do mladeg kamenog doba, važila je za mjesto u kojem su u isto vrijeme i vrlo skladno postojale različite kulture, običaji, narječja i naglasci, te narodi i narodnosti. Čini se da vas nekako čim prodete tablu s natpisom „Tuzla“ jednostavno preuzme taj duh i raspoloženje karakteristično za Tuzlu, gdje se svi osjećaju dobrodošlima, gdje svako jako brzo postaje „jaran“, a svaka druga osoba je „car“ ili „carica“.

Da li je to zbog velike količine kamene soli na kojoj Tuzla leži ili zbog kozjeg mlijeka kojim su se njeni stanovnici hranili, ne znam. Pitate se zašto kozjeg mlijeka? Još od davnina je poznata izreka „cijela Tuzla jednu kozu         muzla“. Postoji više legendi koje objašnjavaju porijeklo ove izreke, ali je najčešća ona koja kaže da je u doba austrougarske vladavine izdat proglas kojim se zabranjuje čuvanje koza i nareduje da se sve uklone. Jedan Tuzlak je usprkos tome zadržao svoju kozu u tajnosti, te su i drugi imali koristi od nje. Neki stranac je vidjevši to smislio poznatu izreku, koja se, eto, održala do danas. Koliko god istinita priča bila, Tuzlaci su prihvatili kozu kao jedan od simbola grada i čak joj, podigli spomenik koji danas možete vidjet ispred hotela „Tuzla“.

Grad Tuzla posebno oživi Ijeti. Jedan je od bosanskih gradova koji su izuzetno bogati gradskim zelenilom, što je idealan preduslov za niz prelijepih Ijetnih bašta. Tokom  Ijeta  u Tuzli  svi su mladi,  svi su  puni energije i u pokretu. Korzo, glavno šetalište u centru grada je prepuno aktivnosti, interakcije, žamora i smijeha. Tuzlansku kulturu neobaveznog druženja i kreativnog čavrljanja uz ispijanje kafa, sokova, piva ili ljute nekako potvrđuju i dva velikana koja na početku Korza stoje, naizgled mirno i bez riječi, ali ako se zaustavite trenutak kraj njih i promotrite pažljivije primjetićete da svako malo upute pokoji šapat jedan drugom i krišom pogledom prate prolaznike. Spomenik piscu Meši Selimoviću i slikaru Ismetu Mujezinoviću je omiljeno sastajalište mladih, sami centar, glavni orijentir, te simbol kreativnosti i multikulturalnosti grada. „Gdje se nademo? — Kod Ismeta i Meše.“, najčešći je dijalog koji možete čuti.

No, Ismet i Meša su dio Culture koja je Tuzlu obilježila tek u posljednjih stotinjak godina. Kultura i tradicija Tuzle zapravo se mjeri stoljećima, a ono po čemu je i u svijetu najpoznatija je kamena so. Mogii bismo reći da je Tuzla svojevrsna „kolijevka soli“, pa joj je čak i ime zauvijek vezano za so. Naime, riječ „tuzla“ u prevodu s otomanskog turskog znači „mjesto soli“. Ako malo bolje pogledate skoro na svakom koraku ćete naći neki slani trag, neki podsjetnik na bogatu istoriju grada vezanu za so. Najjednostavnije je pogledom pratiti uzvišenja na desnoj strani Tuzle i sigurno ćete zapaziti neobične graõevine, drvene skulpture u obliku tornjeva. Ti čuvari grada su slani bunari koji danas nisu u funkciji, ali su nekad predstavljali okosnicu jedne djelatnosti, jednog društva, jednog života.

Još je mnogo poveznica sa soli koje je lako uočiti, na primjer nazivi lokacija Solni trg ili Slana Banja, naselje i rijeka Solina, te rijeka Jala. Naziv Jala naizgled nema nikakve veze sa soli, ali zapravo je porijeklo ove riječi iz grčkog jezika, te opet znači, zamislite — so. Jala je na neki način odredila putanju cijelog grada. Susrešćete je još i prije ulaska u Tuzlu na istočnoj strani grada, i ispratiće vas skroz do drugog kraja, nekih desetak kilometara dalje. Mada skoro neprimjetna, posebno u vrućim Ijetnim danima, duž njenog korita se svakodnevno dogada najviše aktivnosti, ona je centar gradske vreve, a njenih petnaestak mostova stoljećima veže sjever i jug.

Kao obilježje modernog vremena, a ujedno i poveznica s dalekom prošlošću, Tuzlu krase Panonska jezera — tri bisera ugniježdena u samom srcu grada. Kažu da su jedina takva u Evropi i uvrštena su u 10 najvećih turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini. Nije ni čudo što ih svakog Ijeta posjeti preko 100 hiljada duša željnih osvježenja, druženja i opuštanja. Baš to je ono što ova jezera daju Tuzli, a Tuzlaci inn na svoj način vraćaju.

Sve u svemu, slučajnom prolazniku se može učiniti da je Tuzla grad kao i svaki drugi, ali svako ko proživi dio života u ovoj kolijevci soli — zna. Zna i nikad ne zaboravi kako je živjeti tamo gdje je osmjeh lajtmotiv, gdje te raja čeka da oćejfite današnju kafu i gdje sigurno možeš očekivati šegu na svoj račun.

add your comment

bs_BABosnian